Znanstvenici Su Opisali Slučajeve Dobrovoljnog Konzumiranja Nekvalitetne Hrane

Sadržaj:

Znanstvenici Su Opisali Slučajeve Dobrovoljnog Konzumiranja Nekvalitetne Hrane
Znanstvenici Su Opisali Slučajeve Dobrovoljnog Konzumiranja Nekvalitetne Hrane

Video: Znanstvenici Su Opisali Slučajeve Dobrovoljnog Konzumiranja Nekvalitetne Hrane

Video: Znanstvenici Su Opisali Slučajeve Dobrovoljnog Konzumiranja Nekvalitetne Hrane
Video: Настасья Самбурская для MAXIM Russia 2023, Prosinac
Anonim

Znanstvenici su opisali slučajeve dobrovoljnog konzumiranja nekvalitetne hrane

Posljedice odbijanja hrane upitne kvalitete u određenim situacijama mogu biti gore od posljedica uzimanja takve hrane

Znanstvenici su opisali slučajeve dobrovoljnog konzumiranja nekvalitetne hrane
Znanstvenici su opisali slučajeve dobrovoljnog konzumiranja nekvalitetne hrane

Foto: CC0 Public Domain

Svi znaju glavne znakove namirnica koje ne vrijede jesti. Nepečeno ili prekuhano meso, plijesnivi kruh i drugo mogu biti opasni. Norveški znanstvenici tvrde da u određenim slučajevima takvu hranu možemo svjesno jesti. Njihovi su radovi objavljeni u Analizi rizika.

Znanstvenici su u svoju analizu uključili 17 različitih situacija u kojima se ljudi potencijalno mogu bojati da ne jedu hranu koja se poslužuje. Što su veće socijalne posljedice situacije, to je vjerojatnije da osoba može jesti nekvalitetnu hranu.

Pokazalo se da se najveći pritisak može osjetiti na večeri s roditeljima buduće supruge ili budućeg muža. Još jedna situacija u kojoj ljudi možda neće odbiti jesti nekvalitetne proizvode važna je zabava kod šefa.

"Možemo zamisliti da se u određenim situacijama očekivana cijena odustajanja od hrane mjeri s očekivanom cijenom koja se smatra nepristojnom", izjavila je Nina Veflen, profesorica norveške poslovne škole i koautorica studije, citirana CNN.

Betflen ističe da društvene posljedice nisu jedine. Empatija je od neke važnosti. Drugi u smislu pritiska, znanstvenici su prepoznali situaciju kada je 13-godišnja kćer poslužila jelo koje je sama pripremila.

U istraživanju je sudjelovalo oko 1900 stanovnika Norveške. Dali su im imena raznih namirnica (uz napomenu stupnja njihove svježine) i pitali ih mogu li ih jesti u određenoj društvenoj situaciji.

Autori rada vjeruju da se rezultati studije mogu projicirati u mnogim drugim zemljama prilagođenima nekim kulturnim razlikama.

Preporučeno: