Delirij, PTSP, Depresija I Anksioznost - Opisani Mentalni Poremećaji U Coronavirusima

2023 Autor: Abraham Higgins | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-07-31 03:45

Delirij, PTSP, depresija i anksioznost - Opisani mentalni poremećaji u coronavirusima

Znanstvenici su analizirali 72 studije o mentalnim poremećajima kod različitih koronavirusnih infekcija. Istaknuli su najvjerojatnije probleme s kojima se mogu suočiti pacijenti, liječnici i društvo.

Foto: pixabay

Nakon COVID-19, vjerojatnije je da će ljudi imati određeni dugotrajni mentalni poremećaj, uključujući depresiju i anksioznost. Tijekom akutnog razdoblja bolesti, pacijenti mogu razviti zbunjenost, mentalnu uznemirenost i delirij (zamagljivanje svijesti oštećenim ponašanjem, ponekad praćeno halucinacijama).

Znanstvenici su saželi sve dostupne dokaze o mentalnim promjenama povezanim sa SARS-CoV-2 i drugim teškim koronavirusnim infekcijama u članku objavljenom u časopisu The Lancet Psychiatry. Autori su pregledali 72 studije koje su se usredotočile na COVID-19, teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS).

U bolesnika s COVID-19 s teškim tijekom bolesti, znakovi mentalne uznemirenosti, zbunjenosti i delirija bili su prilično česti. Na primjer, promjene svijesti dogodile su se kod 17 od 82 smrtno bolesna pacijenta intenzivne njege uključenih u pregledane studije.

Prema dostupnim informacijama, nakon SARS-a i MERS-a, pacijenti otpušteni iz bolnica bili su pod povećanim rizikom od umora, anksioznosti, depresije i post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Količina podataka o pacijentima nakon COVID-19 sada je izuzetno ograničena, a kvalitetu studija koja su uključivala bolesnike koji su podvrgnuti SARS-u i MERS-u naučnici su opisali kao pretežno nisku. Uz to, ne postoje potpuno nikakve informacije o mogućim mentalnim promjenama kod ljudi koji su imali asimptomatsku bolest. Ova ograničenja ne dopuštaju danas dati detaljniju sliku mentalnih problema povezanih s koronavirusnim infekcijama.

U komentaru koji je pridodao ovu studiju, Iris Sommer, vodeća autorica djela, napomenula je da su podaci prijašnjih epidemija koronavirusnih infekcija korisni, ali možda ne mogu precizno predvidjeti učestalost mentalnih bolesti u COVID-19. Međutim, ove su informacije važne za psihijatrijsku zajednicu koja mora biti spremna za liječenje velikog broja pacijenata s delirijem, PTSP-om, depresijom i anksioznošću povezanima s COVID-19.

Znanstvenici su dodali da i zaražene i nezarazne osobe mogu patiti od mentalnih problema kao posljedica traumatičnih iskustava tijekom pandemije. Ti problemi mogu uključivati stres kod zdravstvenih radnika, strah od nezaposlenosti i financijske teškoće, te socijalnu izolaciju.