Sadržaj:

Video: Izbjegavanje Glutena I Mlijeka Ne Ublažava Simptome Autizma

Izbjegavanje glutena i mlijeka ne ublažava simptome autizma
Dijeta bez glutena i kazeina nema smisla kao standardni tretman za svu djecu s poremećajem spektra autizma. Takva prehrana je preporučljiva samo za određene gastrointestinalne poremećaje.

Foto: CC BY 2.0 /
Dijeta bez glutena i kazeina nema smisla kao standardni tretman za svu djecu s poremećajem spektra autizma. Ovo je pokazala španska studija objavljena u časopisu Journal of Autism and Developmental Disorders. Takva prehrana je preporučljiva samo za određene gastrointestinalne poremećaje.
S obzirom na ograničene pristupe liječenju poremećaja spektra autizma, ASD, mnoge se obitelji okreću alternativnim načinima liječenja, među kojima su vrlo popularne dijeta bez glutena i kazeina. Prema nekim autorima, takva prehrana blagotvorno utječe na simptome autizma, ali većina studija, posebno nedavnih, nije našla uvjerljive dokaze.
Istraživači sa Sveučilišta u Granadi analizirali su učinke dijeta bez glutena i kazeina na ponašanje. Oni su također procijenili razinu beta-kazomorfina (peptida koji nastaje u crijevima kada se protein u kazeinu iz kravljeg mlijeka ne probavlja) u mokraći djece s ASD-om.
U slučajevima abnormalne propusnosti crijevne stijenke, beta-kazomorfin ulazi u krvotok i dopire do središnjeg živčanog sustava, imajući toksični učinak. Neki su istraživači identificirali peptiduriju (abnormalna prisutnost peptida u urinu) u djece s ASD-om i otkrili smanjenje ovih peptida dijetom bez glutena i kazeina.
Španjolski znanstvenici proveli su dvije studije. Prvi, pilot, uključio je 28 djece i adolescenata s ASD-om koji su tri mjeseca pratili dijetu bez glutena, a zatim su prešli na dijetu bez kazeina na još tri mjeseca. U drugom istraživanju, 37 djece i adolescenata s ASD-om slijedilo je dijetu uzastopno šest mjeseci.
Analiza svih dobivenih rezultata nije otkrila značajne promjene ni u ponašanju ni u razini beta-kazomorfina u urinu.
Voditelj studije Pablo José González-Domenech primjećuje potrebu za daljnjim dvostruko slijepim, placebo kontroliranim ispitivanjima, kao i primjenom biomarkera kako bi se utvrdilo tko može imati koristi od ove prehrane.