Kava U Genima: Odakle Dolaze Ljubitelji Kave

2023 Autor: Abraham Higgins | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-05-30 05:00

Kava u genima: odakle dolaze ljubitelji kave

Genetičari su našli objašnjenje za činjenicu da na svijetu postoje "ljubitelji kave" koji ne mogu normalno funkcionirati bez puno šalica jake kave dnevno i koji ne doživljavaju neugodne posljedice za svoje zdravlje od ove navike. Kako se ispostavilo, žudnja za kavom temelji se na genetskoj varijaciji koja omogućuje tijelu da metabolizira kofein s velikom brzinom.

Ilustracija institutefornaturalhealing.com /

Teško je pronaći spornije piće od kave. Brojne znanstvene studije, osmišljene da konačno razjasne što je više od toga, koristi ili štete, pronašle su mnoštvo i onoga što nadmašuje ljestvicu, ostaje nejasno. Jedno je jasno: postoje „ljubitelji kave“koji nisu u stanju normalno funkcionirati bez puno šalica jake kave dnevno i koji ne doživljavaju neugodne posljedice po svoje zdravlje iz ove navike. A tu su i potpuno različiti ljudi, koji ne samo da vole kavu, već su se sposobni osjećati loše čak i od pola šalice. Oni više vole drugi napitak bez kofeina, čaj. I kao što se ispostavilo, cijela stvar je, kao i uvijek, u genima.

Geni "kave"

Suprotno uvriježenom mišljenju, čaj sadrži čak više kofeina od kave, ali on je tamo drugačiji, blaži je učinak na kardiovaskularni i živčani sustav, jer je u piću prisutan ne u čistom obliku, već u kombinaciji s taninom. Nova tvar, theine, relativno se polako apsorbira u krvotok i brzo se izlučuje iz tijela.

Stoga je kava puno tvrđe piće. Sadrži oko 1200 kemijskih komponenti, od kojih oko 800 određuje njegov okus. A osim kofeina, vjeruje se da su alkaloidi teobromin i teofilin, koji su dio kave, odgovorni za nastanak "ovisnosti o kavi". Ljudi koji pate od toga (ili naprotiv, uživaju u njemu) ljudi ne mogu živjeti bez kave, osjećati se sjajno uz nju i doslovno umrijeti bez nje.

Znanstvenici već dugo sumnjaju da postojanje individualnih razlika u reakciji tijela na kavu dolazi zbog gena. Da bi se razjasnila ta misterija, čak je osnovan Konzorcij za kavu i kofein, čiji su članovi uspjeli utvrditi da specifične varijacije dvaju gena, AHR i CYP1A2, omogućavaju njihovim nosačima da apsorbiraju kofein bolje od ostalih. Novo, veće istraživanje genetike sa Harvard School of Public Health iz konzorcija identificiralo je još šest gena "kave".

Da bi to učinili, znanstvenici su proveli metaanalizu skupa podataka dobivenih tijekom potpune dekodiranja genoma više od 120 tisuća redovnih potrošača kave europskog i afroameričkog podrijetla. Kao rezultat toga, identificirano je šest novih regija genoma, u kojima točkaste mutacije određuju učinak kofeina na zdravlje. Dvoje njih nalazi se u regiji gena POR i ABCG2 koji su uključeni u metabolizam kofeina. Još dva su povezana s genima BDNF i SLC6A4, koji utječu na stupanj uživanja u kavi. Preostale dvije varijacije uključuju GCKR i MLXIPL gene koji reguliraju metabolizam lipida i glukoze, a za koje se prethodno nije sumnjalo u vezi s metabolizmom ili neurološkim učincima kofeina.

Istodobno, kako se ispostavilo, mutacije u genima GCKR, MLXIPL, DNF i CYP1A2 povezane su s vrlo visokom razinom konzumacije kave, kao i s ovisnošću o pušenju, sklonosti pretilosti i dijabetesu, ali istodobno s normalnim profilom jetrenih enzima, lipidima i upalni čimbenici.

Rezultati dobiveni ovaj put potvrđuju tezu da je "kava u našim genima", odnosno da prirodni molekularni mehanizmi stoje na osnovi ovisnosti ili, obrnuto, ne volje za kavom. Pojedinačna razina konzumacije kofeina regulirana je ovisno o sposobnosti tijela da ga metabolizira i postigne optimalan učinak. U isto vrijeme, „ljubitelji kave“imaju najveću genetski određenu količinu kofeina bez oštećenja zdravlja, pa mogu bezbrižno uživati u omiljenom piću i ne osjećati neugodu.

Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da je kava izvor antioksidanata, ima protuupalno djelovanje, pozitivno utječe na kognitivne funkcije i djeluje kao blagi antidepresiv. Istodobno, otkriveno je da kava ima sposobnost suzbijanja inzulinske aktivnosti i povećanja krvnog tlaka, što znači da je njegova konzumacija nepoželjna u slučaju predispozicije za dijabetes i hipertenziju.

A evo popisa pozitivnih i negativnih učinaka kave koji su pronađeni u relativno nedavnim istraživanjima. Istodobno, bilo je više prvih nego drugih.

Korist

- U travnju 2014. međunarodni tim znanstvenika prvi je put dokazao da kofein može inhibirati razvoj kompleksa prefosforiliranih tau proteina, čija prisutnost je znak Alzheimerove bolesti. Eksperimenti na mišjim modelima bolesti pokazali su da životinje tretirane kofeinom djeluju znatno bolje nego kontrole na testovima pamćenja, pokazujući tako smanjenje kognitivnog pada.

- U prosincu 2013. norveški znanstvenici otkrili su da kava može zaštititi od rijetke bolesti jetre - primarnog sklerozirajućeg kolangitisa, što je potvrdilo prethodno identificirani blagotvoran učinak kave na jetru. Redovita konzumacija napitka štiti od ciroze i raka jetre.

- U rujnu 2013. zajedničko izvješće Američkog instituta za istraživanje raka i Svjetskog fonda za istraživanje raka International objavilo je podatke da je svaka šalica kave, s kofeinom ili bez njega smanjuje rizik od raka endometrija za oko 7 posto.

Ovi podaci potvrđuju rezultate studije koju su 2011. godine proveli znanstvenici sa Sveučilišta Harvard. Otkrili su da žene koje su pile barem četiri šalice kave dnevno imaju četvrtinu nižeg rizika od razvoja raka maternice u usporedbi s onima koje su se ograničile na samo jednu šalicu pića. Istraživači su svoja otkrića povezali s činjenicom da kava snižava razinu estrogena i inzulina u krvi, hormona koji predisponiraju tumore sluznice maternice. Isti učinak objašnjava zašto pretilost, što dovodi do promjena na hormonalnoj razini, naprotiv, povećava rizik od raka endometrija.

- U srpnju 2013., stručnjaci Medicinske škole s Harvarda otkrili su da redovito konzumiranje kave smanjuje rizik od samoubojstva za gotovo polovicu, barem među liječnicima i medicinskim sestrama. Znanstvenici su otkrili otkriveni fenomen činjenicom da kofein ne samo da stimulira središnji živčani sustav, već djeluje i kao blagi antidepresiv, povećavajući izlučivanje glavnih neurotransmitera u mozgu - serotonina, dopamina i norepinefrina. Taj efekt objašnjavaju i rezultati studije objavljene 2011. godine koja pokazuju smanjenje rizika od razvoja depresije kod pijenja kave, posebno onih koji piju kavu, za 15 posto.

šteta

- U kolovozu 2013., opsežna studija skupine znanstvenika sa Sveučilišta u Južnoj Karolini otkrila je statistički značajnu povezanost između velike konzumacije kave i smrtnosti u mlađoj od 55 godina. Utvrđeno je da je 28 standardnih šalica kave tjedno (4 šalice kave na dan) prag prekoračenja koji drastično povećava statističke pokazatelje smrtnosti od bilo kojeg uzroka u ovoj dobnoj skupini.

Ovaj učinak posebno vrijedi za muškarce - konzumiranje četiri šalice kave dnevno ili više povećava smrtnost u ovoj skupini za 56 posto u usporedbi s onima koji kavu uopće ne piju. Među ženama mlađim od 55 godina prekoračenje tog praga povezano je s dvostrukim porastom smrtnosti. Razlozi za ovu pojavu tek treba utvrditi.

- U veljači 2013., skupina stručnjaka s Norveškog instituta za javno zdravstvo objavila je rezultate desetogodišnje studije namijenjene procjeni utjecaja kofeina koje majka konzumira na fetus. Studija je analizirala podatke o gotovo 60 000 trudnoća, uključujući detalje o prehrani majke i zdravlju djeteta pri rođenju.

Kako se ispostavilo, svakih 100 miligrama kofeina dnevno koje konzumira trudnica iz bilo kojeg izvora - kava, čaj, energetska pića, čokolada, deserti i kolači koji sadrže kakao - smanjuje težinu fetusa pri rođenju za više od 20 grama i povećava ga za pet sati. trajanje trudnoće. Istovremeno, svakih sto miligrama kofeina koji je strogo "kava" produžuje razdoblje gestacije za osam sati.

Autori studije bili su i sami iznenađeni nalazima, koji su u suprotnosti s idejom da je konzumacija kofeina vjerojatnije povezana s prijevremenim porođajem.

Ovdje je vrijedno napomenuti da, poput hranjivih tvari i kisika, kofein lako prelazi placentarnu barijeru, ali unutarnji organi rastućeg embrija ne proizvode enzime potrebne za njegovu učinkovitu razgradnju. Stoga Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ograničenje unosa kofeina tijekom trudnoće na 300 miligrama dnevno. U nekim zemljama, poput Sjedinjenih Država, taj je prag još niži - 200 miligrama kofeina dnevno. Ta se količina kofeina nalazi u šalici kave od 340 grama ili pet šalica čaja od 200 grama ili šest do sedam šankova tamne čokolade.