Životinjske Masti: [jesti Ili Ne Jesti?]

2023 Autor: Abraham Higgins | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-05-30 05:00

Životinjske masti: [jesti ili ne jesti?]

Veliko istraživanje švedskih znanstvenika otkrilo je da ljudi koji su jeli najmanje osam porcija masnih mliječnih proizvoda dnevno imaju 23% niži rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji ih jedva konzumiraju. Rezultati studije predstavljeni su na sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa.

Ilustracija iz wintergoddessfoods.com. /

Veliko istraživanje švedskih znanstvenika otkrilo je da ljudi koji su jeli najmanje osam porcija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti imaju 23% niži rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji to ne čine. Rezultati studije predstavljeni su na godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) koji je održan u Beču.

Masna hrana negativno utječe na metabolizam glukoze i osjetljivost na inzulin, pa stoga redovito konzumiranje masne hrane može pridonijeti razvoju šećerne bolesti tipa 2 (DM tip 2). Prema najnovijim znanstvenim podacima, zamjena zasićenih masti nezasićenim u prehrani ima zaštitni učinak na tijelo, smanjujući rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Prema tome, biljni izvori prehrambenih masti smatraju se preferiranim od životinjskih masti, u kojima dominiraju zasićene masti.

Do sada je dokazano da velika konzumacija crvenog mesa i mesnih proizvoda povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Proizvodi od cjelovitog mlijeka, poput mesa, sadrže zasićene masnoće, pa njihovo konzumiranje previše može povećati razinu kolesterola u krvi, a samim tim i povećati rizik od kardiovaskularnog sustava. S tim u vezi, mnogi stručnjaci preporučuju ograničavanje konzumacije masne hrane, uključujući mliječne proizvode s visokim udjelom masti.

Međutim, neke epidemiološke studije otkrile su da redovita konzumacija mliječnih proizvoda može imati blagotvoran učinak na metabolizam. Mliječni proizvodi sadrže kalcij i minerale koji su korisni za jačanje kostiju, ali nova su istraživanja pokazala da konzumiranje mliječnih proizvoda također pomaže smanjiti vjerojatnost razvoja metaboličkih poremećaja, poput pretilosti i dijabetesa tipa 2.

Znanstvenici iz Centra za proučavanje dijabetesa na Sveučilištu Lund proučavali su podatke o prehrani oko 27 tisuća ljudi (od kojih su 60% žene) u dobi od 45 do 74 godine. Tijekom 14 godina praćenja zdravstvenog stanja, 2860 osoba razvilo je dijabetes melitus tipa 2. Rezultati studije uzeli su u obzir i druge čimbenike koji utječu na razvoj dijabetesa tipa 2, na primjer, dob, spol, prehranu, ukupnu potrošenu kaloriju, indeks tjelesne mase, stupanj tjelesne aktivnosti, prisutnost loših navika i obrazovanje.

Prema autorima, ljudi koji su jeli najmanje osam porcija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masnoće imali su 23% niži rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji su jeli ne više od jedne obroke dnevno. Jednom obrokom smatralo se 20 grama sira, 25 grama vrhnja, sedam grama maslaca, 200 mililitara mlijeka ili kefira. Za razliku od masnih mliječnih proizvoda, mliječni proizvodi s malo masti nisu imali utjecaja na razvoj dijabetesa tipa 2.

"Smanjenje rizika od razvoja dijabetesa tipa 2 redovitim konzumiranjem masnih, ali ne i bez masnih mliječnih proizvoda ukazuje da mliječne masti, barem dijelom, pomažu u smanjenju vjerojatnosti dijabetesa tipa 2", rekao je glavni autor studije Ulrika Ericson (Ulrika Ericson). "Naši rezultati pokazuju da, za razliku od ostalih životinjskih masti, masti u mliječnim proizvodima igraju ulogu u prevenciji dijabetesa tipa 2."

Druga studija, objavljena u časopisu Applied Physiology, Nutrition and Metabolism, također je ispitala metaboličke učinke mliječnih proizvoda. Trans-palmitoleinska kiselina u plazmi potencijalno može poslužiti kao pokazatelj količine konzumiranih mliječnih proizvoda. Ta je masna kiselina prisutna u mlijeku, siru, maslacu, ali ih ljudsko tijelo ne može sintetizirati. Kao što pokazuju rezultati studije u kojoj je sudjelovalo 254 ljudi, prisutnost trans-palmitoleinske kiseline u tijelu bila je povezana s nižim krvnim tlakom i težinom.

Članak u skandinavskom časopisu za primarnu zdravstvenu zaštitu izvještava da su muškarci srednjih godina koji redovito konzumiraju mlijeko, maslac i vrhnje s visokim udjelom masnoće znatno manje pretili od muškaraca koji rijetko jedu mliječne proizvode s visokom masnoćom.

Metaanaliza 16 različitih studija objavljenih u Europskom časopisu za prehranu nije pronašla dokaze za hipotezu da masni mliječni proizvodi mogu pridonijeti pretilosti i kardiovaskularnim bolestima. Suprotno tome, otkriveno je da je redovito konzumiranje masnih mliječnih proizvoda povezano sa smanjenim rizikom od pretilosti. „Sve češće primjećujemo podatke koji ukazuju na to da cjeloviti mliječni proizvodi doprinose gubljenju kilograma“, napomenuli su autori u članku.

S druge strane, ovaj je obrazac proučavan kod djece. Dakle, rezultati studije objavljene u časopisu Archives Of Diseases in Childhood pokazali su da redovito konzumiranje obranog mlijeka i 1% mlijeka od predškolske djece, naprotiv, doprinosi debljanju.

Trenutno je nejasno kako objasniti ovaj fenomen. Moguće je da mliječna masnoća potiče brže sitosti, što dovodi do manjeg unosa hrane i inhibira debljanje. Kao što neki znanstvenici sugeriraju, u mliječnoj masti mogu biti prisutne biološki aktivne tvari koje pomažu povećanju metabolizma i iskorištavanju tjelesnih rezervi masti za energiju.